Mladi svjesni da o mirovini treba početi brinuti odmah nakon zaposlenja

Mladi od 18 do 25 godina smatraju kako će im život u mirovini biti sigurniji ako će odgovornost za mirovinu više biti na pojedincu, pokazalo je istraživanje Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).

Istraživanje je provela agencija IPSOS na uzorku od 300 mladih u dobi od 18-25 godina, đaka, studenata i nezaposlenih osoba koje pripadaju generaciji popularno nazivanoj Generacija Y ili „milenijci“.

“Za najveći broj mladih prioritet su završetak obrazovanja i pronalazak posla u Hrvatskoj ili inozemstvu – za 18 posto ispitanika pronalazak posla u Hrvatskoj najvažniji je životni plan, dok je za 4 posto njih najvažniji životni plan pronalazak posla u inozemstvu. Mladi znatno viši životni standard očekuju za 15 godina, odnosno u trenutku kada uđu u sektor rada”, kazala je predstavljajući rezultate Mirjana Komerički iz Ipsosa.

 

Budućnost i planovi

Više od polovine ispitanih „gotovo uvijek“ ima neke planove za budućnost, ali u najvećem broju riječ je o planovima za bližu budućnost. Za najveći broj mladih prioritet su završetak obrazovanja ili ulazak u novi obrazovni ciklus te pronalazak posla. Mladi su optimistični u pogledu životnog standarda, te očekuju znatno viši životni standard za 15 godina, dok nakon umirovljenja očekuju životni standard sličan današnjem.

Oni rijetko ili gotovo nikada ne razmišljaju o umirovljeničkim danima, ali ipak dvije trećine ispitanih smatra kako bi briga za mirovinu trebala početi odmah nakon zaposlenja ili u prvih nekoliko godina rada. Čak ih 72 posto smatra kako će im život u mirovini biti sigurniji ako će odgovornost za mirovinu više biti na pojedincu, a gotovo trećina ne odbija ideju o pokretanju vlastitog posla.

 

Štede u madracu

Kod mladih dominira pozitivan odnos prema štednji, a u zadnjih 12 mjeseci najveći broj njih (74 posto) štedio je kod kuće. Kada kupuju, mladi se fokusiraju na ono što im je poznato, dobro važu ponude i paze na kvalitetu onoga što kupuju, pokazalo je istraživanje.

Za prof.dr.sc. Maju Vehovec, znanstvenu savjetnicu Ekonomskog instituta, optimistični rezultati istraživanja su očekivani jer ispitanici nemaju vlastiti dohodak. Smatra da bi se preferencije mladih mogle promijeniti ulaskom na tržište rada te stoga naglašava važnost financijskog opismenjavanja od najranije dobi.

 

Nove generacije bit će siromašnije

„U svim zemljama je sasvim prirodno da generacija Y ne doživljava štednju za mirovinu kao starije generacije. Pred njima su životno krupni izazovi kao što je osobna karijera, vlastito stanovanje, zasnivanje obitelji i slično. Nismo ni mi sami o tome razmišljali kad smo bili u njihovim godinama, a u međuvremenu su nastale krupne socioekonomske promjene. Analitičke projekcije pokazuju da će država imati sve manje snage pribaviti dostojne mirovine iz obaveznog mirovinskog osiguranja. Zbog toga se pojedinci samostalno moraju brinuti o razini životnog standarda u mirovini“, rekla je Vehovec te upozorila da sadašnji nepovoljni omjer zaposlenih i umirovljenika u tzv. solidarnom fondu odnosno kroz obvezno mirovinsko osiguranje jamči mirovinu koja jedva prelazi granicu siromaštva.

Da projekt financijske pismenosti treba obuhvatiti što širu populaciju slaže se i Nataša Hrabar Kaštelan, voditeljica marketinga i odnosa s javnošću u AZ mirovinskim fondovima.

 

Milenijci pojma nemaju o mirovinskim fondovima

Online program financijskog obrazovanja Štedopisa, između ostaloga, educira mlade i o potrebi dugoročne štednje za mirovinu, a o tome koliko mladi o tome žele više naučiti i informirati, odnosno koliko su financijski nepismeni,  najbolje govore njihovi komentari poput “uopće nisam znala da već sada mogu početi ulagati u dobrovoljni mirovinski fond. Iako znam da su hrvatske mirovine niske, nisam nikada razmišljala o svojoj mirovini, no sada hoću“.

“Iako dvije trećine članova mirovinskih fondova misli kako o mirovini treba brinuti čim se zaposle, samo manje od pet posto njih ih samostalno bira svoj fond. Također, samo se 5.300 od 1,7 milijuna članova mirovinskih fondova odlučilo za rizičnije fondove A kategorije”, zaključuje Hrabar Kaštelan.

Mirovinski fondovi svakako će doprinijeti povećanju znanja vezanih uz obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove i mogućnostima koje im se pružaju. Tako osim odabira obveznog mirovinskog fonda, mogu odabrati i kategoriju fonda (A,B ili C), time utjecati na buduću visinu mirovine iz II stupa, odnosno krenuti što ranije sa štednjom u III stupu, dodala je Kaštelan.