e - learning - osobni proračun - 1/5

U ovom ćete dijelu doznati:

• Kako odrediti financijske ciljeve?
• Zašto je važno uskladiti prihode i rashode? Kako možemo biti u plusu?
• Zašto i kako štedjeti ili ulagati?
• Kako izraditi osobni proračun?
• Kako nastaju dugovi i kako se razumno zadužiti?

Što je osobni proračun?

Osobi proračun čine svi naši prihodi i rashodi u određenom vremenskom razdoblju.

Pri planiranju osobnog proračuna cilj je:
PRIHODI > RASHODI

Plan proračuna može biti kratkoročan (npr. tjedni, mjesečni) ili dugoročan (godišnji, višegodišnji). Vrlo je jednostavno napraviti osobni proračun, samo je važno biti iskren prema sebi i staviti na papir sve svoje prihode (to je lakši dio posla) i rashode.

Ne postoje dva ista proračuna. Svaki pojedinac i svaka obitelj ima svoj osobni (kućni) proračun, a stavke u proračunu razlikuju se ovisno o potrebama, mogućnostima, životnom stilu i prioritetima svakog pojedinca odnosno obitelji.

Objasnit ćemo to na primjeru džeparca – polazištu osobnog proračuna tinejdžera.

Kako raspoređujete svoj džeparac?

Džeparac je iznos novca koji roditelji daju djeci – tjedno ili mjesečno – kako bi mogli podmiriti svoje osobne troškove.

Već ste primijetili da morate planirati svoju potrošnju kako bi vam iznos džeparca trajao do slijedećeg priljeva.
Preporučamo ovakvu raspodjelu džeparca:

• Potrošnja 80% mjesečnog iznosa
• Štednja 10% – 15% mjesečnog iznosa

Međutim, na to kako ćete rasporediti džeparac, a kasnije i svoju plaću, utječe mnogo toga: dob, obitelj, želje, potrebe, navike, kultura i sl.

Pritom su posebno važne vrijednosti: naše osobne, ali i vrijednosti drugih članova obitelji i prijatelja, jer često upravo one, a ne količina novca, određuju naše ponašanje.

Ljudi se razlikuju: vaša vrijednost može biti poznavanje stranog jezika, a vaše prijateljice sviranje violine; zato ćete vi štedjeti novac za učenje stranog jezika, a ona za novu violinu.

Vrijednosti su osnovna ljudska uvjerenja i stavovi o onome što je važno, poželjno i isplativo. Utječu na naše želje, potrebe i ciljeve, na odluke koje donosimo, a tako i na našu financijsku situaciju.

Potrebe u odnosu na želje

Potrebe i želje imaju različito značenje, iako se u svakodnevnom govoru često koriste kao istoznačnice. U ekonomskom, a i potrošačkom smislu, međutim, među njima je značajna razlika.

Potreba je sve ono što nam je nužno za postojanje i vlastitu dobrobit. Može biti fizička – poput gladi ili žeđi – ili potreba za krovom nad glavom, bez čega bi naš život bio neugodan. Osnovne životne potrebe su voda i prehrana, smještaj, odjeća, osobna njega, kućanske potrepštine, grijanje i slično.

Želja je s druge strane prohtjev za proizvodom ili uslugom. S ostvarenim željama, osjećamo se bolje. Okruženi marketinški porukama – oglasima, sloganima, slikama poznatih osoba – vrlo često želje zamjenjujemo s potrebama, misleći da će nas zadovoljenje želja dovesti do zadovoljstva i veće kvalitete života.

Razlikovanje potreba od želja zna biti zahtjevno, ali je nužno. Danas svi koristimo mobitele, ali većinom skuplje od onih kakvi nam uistinu trebaju. Iako je mobitel u današnjem društvu potreba, mobitel koji pojedinci odabiru predstavlja želju.

Bitno je razviti svijest o onome što nam je uistinu potrebno, a što nam unaprjeđuje kvalitetu života, ali nam nije nužno.
U nastavku slijedi pregled potreba koje moraju biti zadovoljene i paralelna lista želja koje spadaju u kategoriju „bilo bi lijepo imati ih“, ali ne nužno – to su stvari bez kojih možemo.

Tri koraka do realnog proračuna

1. Popišete sve svoje troškove
Općenito, postoje dvije vrste troškova: nužni kojima se zadovoljavaju osnovne životne potrebe (stanovanje, hrana, odjeća, obuća i obrazovanje, ako se još školujete) i oni koji nisu nužni, a kojima se zadovoljavaju želje („skidanje“ muzike ili rođendanski pokloni).
Pratite svoje troškove: čuvajte sve račune i tražite od banke da vam šalje mjesečne izvode na kojima su ispisani svi vaši troškovi – bilo da je riječ o kupnji na karticu ili o podizanju gotovine s bankovnog računa. (Takav vam je pregled dostupan i putem usluga internetskog bankarstva.)

2. Preispitajte vlastite troškove te odredite prioritete
Kada ste popisali sve na što trošite novac, već ste na pola puta da kontrolirate osobne financije. Usporedite rashode s prihodima. Jesu li rashodi veći? Ako jesu, morate odrediti prioritete troškova – dati prednost onima koji su najvažniji.

Nužni troškovi – hrana i stanovanje – očito su najvažniji. Morate jesti i imati krov nad glavom. Ali, što je s članarinom u fitnessu i odlaskom frizeru? Novim cipelama? Ako je vaš proračun zbog toga u minusu, možda je riječ o luksuzu kojeg se morate odreći.

3. Ne zaboravite štedjeti
Uspjeli ste uskladiti prihode s rashodima, no što je sa štednjom za budućnost?

Zato u plan osobnog proračuna svakako morate dodati stavku „štednja“. Opće je pravilo da bi trebalo štedjeti od 10 do 15 posto mjesečnog prihoda. Ako ne uspijete, još jednom preispitajte svoje troškove.

Plan osobnog proračuna počinje s određivanjem cilja – da vaši prihodi budi veći od rashoda.

Upravljate li pametno svojim novcem, imat ćete višak novca (suficit) i sigurniju financijsku budućnost. U protivnom, imate manjak novca (deficit) i brige o tome kako platiti račune i vratiti dugove.

Upamtite: Ne planirati osobne financije znači planirati gubitak, zato počnite s planiranjem osobnog proračuna što prije!

Štednja kao prioritet

Štednja je odgoda današnje potrošnje kako biste mogli trošiti u budućnosti. Na taj način vaši financijski ciljevi postaju najvažniji – bilo da je to učenje stranog jezika ili samo fond za „crne dane“.

Zato se vratite svojoj listi i nakon popisa nužnih troškova dodajte poziciju „štednja“. Razmišljajte o štednji kao o nečemu što redovito plaćate, kao stanarinu ili račune na kreditnoj kartici.

Počnite štedjeti odmah! S prvim prihodom, koji može biti džeparac ili posao preko studentskog servisa. Nije važno koliko štedite: i mali iznosi koje redovito odvajate u dugom će roku biti dovoljni da vam mogu pomoći za „crne dane“ ili za daljnje ulaganje.

Upamtite: Nije važan iznos štednje, važna je navika!

Kako izraditi proračun?

Popišite iznose svih svojih prihoda (to je lako) i rashoda (malo teže).

• Prihodi su plaća, džeparac, honorar, kamate od štednje itd.
• Rashodi (izdaci) su troškovi prehrane, stanovanja, odjeće i obuće, prijevoza, obrazovanja, štednja, rata kredita, uzdržavanje kućnog ljubimca, kavice s prijateljima…

Pozitivnu razliku između prihoda i rashoda predstavlja štednja. Višak je poželjan rezultat upravljanja proračunom. To znači da nam je od primanja – nakon što smo podmirili sve troškove – ostalo dovoljno novca za štednju i ulaganje.

Ako je iznos ukupnih prihoda manji od ukupnih rashoda, znači da ste u minusu. Manjak (deficit) je rezultat lošeg upravljanja proračunom. Upućuje nas na to da smo potrošili više novca nego što smo zaradili, pa ćemo se vrlo vjerojatno morati zadužiti kako bi podmirili sve troškove.

Osobni proračun možete raditi za kraća razdoblja (mjesečno) ili za duži rok (polugodišnje, godišnje).

Preporučujemo mjesečni proračun, ali ne zaboravite godišnje troškove!

Upamtite:  Super je biti u plusu. Trudite se da vaši prihodi budu barem jednaki, a poželjno je i veći od rashoda.

Zašto su moji troškovi veći od prihoda?

To se većina ljudi pita na kraju mjeseca. Sve ste lijepo popisali, a opet nemate dovoljno novca da platite račun za mobitel ili režije.

Mogući razlozi:

• nerealno ste napravili proračun
• pojavio se izvanredan trošak koji niste planirali (primjerice, pukao vam je zub i morate doplatiti zubaru; auto vam je odnio „pauk“ i morate platiti kaznu)
• trošili ste više nego ste imali.

Kako ostati u plusu?

Višak novca u proračunu možete ostvariti:

• povećanjem prihoda i/ili
• smanjenjem rashoda.

Prihodi se mogu povećati pronalaskom dodatnog posla, povećanjem plaće, prodajom imovine koju ne koristite (automobila, računala, odjeće …), ukamaćenjem štednje ili ostvarivanjem zarade od ulaganja novca (ako ga imate).

Rashode možete smanjiti pametnijim trošenjem, a to znači da ne kupujete impulzivno, nego ono što vam doista treba. Prije odlaska u trgovinu sastavite popis za kupnju i držite ga se.

Dugovi

Dugovi su nenaplaćeni izdaci koje moramo platiti u zadanom roku. U trenutku kada se pojavi neočekivani, a neizbježni trošak (primjerice bolest), ako nemate višak novca, morat ćete ga pozajmiti. I tako nastaje dug.

Od koga možete pozajmljivati novac i po kojoj cijeni?

Novac je roba kao i svaka druga. Zato i novac ima svoju cijenu.

Novac možete pozajmiti od banke, to se zove kredit, ali po određenoj cijeni – kamati. Kamata je za vas rashod (trošak), a za banku prihod.

Novac možda možete pozajmiti i bez troškova (kamata) od obitelji i prijatelja.

Otplatu kredita i dugova možete ugovoriti odjednom ili na rate (u anuitetima ili mjesečnim ratama).

©2024. Štedopis, Institut za financijsko obrazovanje. Sva prava pridržana. Uvjeti korištenja.