Sve više ljudi radi kao slobodnjaci što zahtijeva veću disciplinu i znanje u vođenju osobnih financija pa vam dajemo nekoliko savjeta koji u tome mogu pomoći.
Gig ekonomiju – u kojoj ljudi rade kao slobodnjaci ili na ugovore na određeno vrijeme ‒ omogućila je digitalna tehnologija pa se danas može raditi bilo gdje u svijetu, a poduzeća imaju mnogo veći spektar profesionalaca među kojima mogu odabrati one koji im najviše odgovaraju. Mnoge su prednosti rada u gig ekonomiji: možete kontrolirati vrstu posla, kada radite, gdje i koliko radite.
No ako radite u gig ekonomiji, radite i bez tradicionalne sigurnosne mreže redovita zaposlenja. Nema plaće svaki mjesec. Poslodavac vam ne plaća svaki mjesec doprinose za vašu mirovinu i zdravstveno osiguranje, nema bonusa, božićnica i sličnih jednokratnih, a tako dobrodošlih prihoda. Poreze morate obračunavati i plaćati sami (a nikada niste sigurni kada će se promijeniti propisi ni jeste li sve dobro razumjeli kad se izmjene dogode).
To otvara mnoga pitanja o vođenju osobnih financija slobodnjaka i samozaposlenih, pa evo pet savjeta koji će vam pomoći.
- Budite sebi direktor financija
Kao što direktor financija poduzeća odgovorno prati sve prihode i troškove, tako se i vi morate postaviti prema svom novcu.
To znači da pratite kada vam on stiže na račun, a u kojim razdobljima nećete imati priljeva, morate znati svoje ekonomske cikluse, svoje uspone (kada zarađujete više) i padove (kada zarađujete manje ili kada uopće nema priljeva) kako biste uštedjeli novac za lošija vremena.
Također, planirajte dugoročno, što znači da štedite za mirovinu, za hitne slučajeve i za životne događaje kao što je primjerice kupnja stana. Kada radite sami, vi ste jedini koji to možete učiniti za sebe. Najvažnije je da ste disciplinirani.
- Štedite kad god možete
Ako živite od posla do posla, uvijek trošite ispod granica svojih mogućnosti.
Izaberite skromniji životni stil i izbjegavajte skupe izlaske, ne kupujte najnovije automobile, a za stanovanje birajte skromnije dijelove grada. To znači biti discipliniran.
- Odvajajte štednju
Od svakog prihoda štedite najmanje 10 posto, a poželjno je 30 posto, i to na različitim računima za različite namjene. Otvorite nekoliko štednih računa, može i u različitim bankama, odvojenih od vašega redovitog tekućeg računa i koristite se jednim računom za hitne slučajeve, drugim za mirovinu, trećim za kupnju automobila, četvrtim za godišnji odmor i sl. Možete s bankom ugovoriti i trajni nalog za prijenos novca i tako automatizirati štednju.
- Planirajte izdvajanja za poreze, prireze i doprinose
Ovisno o tipu ugovora koji imate, ne dopustite da ne izdvajate novac za poreze, prireze, doprinose i druga davanja državi i općini koja će vam naknadno doći na naplatu.
- Koristite se fondom za hitne slučajeve samo kad je to prijeko potrebno.
Većina slobodnjaka zna da poslovi na određene vrijeme nose mnoge rizike od kojih je jedan i kašnjenje u plaćanju. Možete raditi nekoliko projekata i mnogo vam se novca neko vrijeme slijeva na račun, a onda se može dogoditi da dugo čekate da vam klijenti plate.
Ako ste disciplinirani i znate svoje poslovne cikluse, odvajat ćete novac za loša vremena u kojima nećete imati nikakvih primanja, ali troškove režija, hrane i drugog morat ćete plaćati. Tada možete trošiti ušteđeni novac, ali čim se situacija popravi, odmah vratite novac u svoj rezervni fond.
Tekst je objavljen u sklopu projekta cjeloživotne financijske pismenosti “Zašto ovo nismo učili u školi?” Addiko banke i Štedopisa.
Photo: Unsplash
