Hrvati radije plaćaju gotovinom, nego karticama

Kartično i elektroničko poslovanje izravno utječe na smanjenje udjela sive ekonomije, s obzirom na to da je gotovo nemoguće platiti npr. karticom, a da o tome ne ostane trag, čak i ukoliko se ne izda račun za obavljenu transakciju, zaključak je istraživanja VISA-e.

Hrvati vole plaćati gotovinom,  istaknuto je na predstavljanju rezultata istraživanja „Povezanost elektronskog poslovanja i suzbijanja sive ekonomije u Hrvatskoj“ u Zagrebu 6. lipnja.

Istraživanje je za Visu proveo Ekonomski institut u Zagrebu (EIZ), a ono je pokazalo da bi 73 posto građana voljelo da se sve javne usluge u Hrvatskoj mogu plaćati kartično ili elektronski.

Ipak, 71 posto građana smatra da kartično i elektronsko plaćanje smanjuje poreznu utaju i sivu ekonomiju.

Jelena Budak, voditeljica istraživačkog tima EIZ-a, predstavila je metodologiju istraživanja, a Davor Kršul, VISA-in menadžer za Hrvatsku, predstavio je rezultate studije koji, između ostaloga, ukazuju na industrije u kojima je gotovina isključivo sredstvo plaćanja te u kojim se slučajevima kupnja još uvijek odvija bez računa.

Studija je nastala kao rezultat istraživanja čiji su glavni ciljevi bili promotriti stavove građana prema izdavanju računa i gotovinskom i elektroničkom plaćanju, ustanoviti doprinosi li kartično i elektroničko plaćanje suzbijanju sive ekonomije u Hrvatskoj te utvrditi jesu li građani spremni za bezgotovinsko društvo i na koji način sustav plaćanja utječe na ekonomiju.

Rezultati istraživanja koji se odnose gotovinsko i kartično plaćanje pokazali su da Hrvati gotovinu najviše koriste pri plaćanju obrtničkih i osobnih usluga, poput kućanskih popravaka i usluga dadilje, zatim na tržnicama, u kafićima, pekarnicama, slastičarnicama i objektima brze prehrane. Kartice pak najčešće koriste za kupnju odjeće i obuće, IT uređaja i opreme, turističkih aranžmana i hotelskog smještaja. Što se neizdavanja računa tiče, najviše se računa ne izda u središnjoj Hrvatskoj, a potom na srednjem i južnom Jadranu. Broj je neprijavljenih transakcija manji, ali njihov udio u ukupnom broju transakcija je značajan.

Zaključno, ovo istraživanje pokazuje da kartično i elektroničko poslovanje izravno utječe na smanjenje udjela sive ekonomije, s obzirom na to da je gotovo nemoguće platiti npr. karticom, a da o tome ne ostane trag, čak i ukoliko se ne izda račun za obavljenu transakciju.