Ukupna štednja hrvatskih građana ove je godine po prvi puta u povijesti premašila 190 milijardi kuna; 20 posto najbogatijih štediša drži čak 94 posto štednje u bankama!
Svjetskim se danom štednje obilježava sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, održan 31. listopada 1924. u Milanu, na kojem su predstavnici svjetskih štednih ustanova tražili izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat te su zaključili da je štednja prijeko potrebna za razvoj.
Ustanovljen je i Svjetski dan štednje s ciljem populariziranja štednje širom svijeta, a taj dan banke u Hrvatskoj, kao i uobičajeno banke u svijetu, uglavnom obilježavaju različitim donacijama i akcijama podizanja svijesti o nužnosti štednje.
Tradicija obilježavanja Svjetskog dana štednje zadržala se do danas diljem svijeta na način da kreditne institucije najčešće daruju štedne kasice, nagrađuju najvjernije štediše, doniraju određena sredstva u dobrotvorne svrhe, ili otvaraju svoja vrata najmlađima koji imaju priliku posjetiti banke i saznati nešto o njihovom poslovanju.
Ovogodišnji Svjetski dan štednje, 31. listopada, Hrvatska dočekuje s dosad najvećom razinom štednih i oročenih depozita kod banaka od 190 milijardi kuna, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Po tome bi se moglo zaključiti da je građanima porastao standard, no jedno istraživanje HNB ukazuje na visoku koncentraciju štednje unutar malog broja štediša.
20 posto najbogatijih štediša drži čak 94 posto štednje u bankama
U analizi Financijske stabilnosti kojom se, inače, proučava utjecaj različitih zbivanja na stabilnost banaka, HNB je prvi put pokušao izračunati utjecaj koncentracije štednje na bankarske rizike, koristeći podatke s kraja prvog tromjesečja 2014. godine. Podaci su pokazali da Hrvatska ima 150 tisuća građana koji su potpuno neokrznuti krizom i čije se bogatstvo stalno povećava. U ožujku 2014. svaki od njih u prosjeku je imao u banci nešto više od milijun kuna ušteđevine, a kasniji podaci pokazuju da se ta štednja povećavala. S druge strane se nalazi 140 tisuća blokiranih građana koji su u blokadi jer nemaju od dvije do 10 tisuća kuna kako bi platili dugove.
Visoka koncentracija štednje unutar malog broja štediša pokazuje da su nejednakosti u Hrvatskoj puno veće nego što su pokazivale dosadašnje analize koje su mjerile nejednakosti na osnovu redovnih primanja građana. Analiza štednje tako je pokazala i da dohodak nije prava mjera bogatstva jer financijska imovina građana nije proizašla iz rada.
Hrvatska narodna banka otkriva da 20 posto najbogatijih štediša drži čak 94 posto štednje u bankama. Inače, oročenu štednju u bankama tada je imalo 742 tisuće građana, no analiza je pokazala da je čak 130 milijardi kuna depozita, od 138 milijardi kuna koliko je tada bilo oročeno, glasilo na 150 tisuća najbogatijih.
Nakon što su izdvojili za naše prilike ekstremne vrijednosti štednje, analitičari središnje banke došli su do zaključka da prosječna oročena štednja nešto više od pola milijuna ‘običnih’ građana iznosi 56.000 kuna. Njihova ušteđevina odgovara protuvrijednosti deset prosječnih mjesečnih plaća, dok za milijun kuna štednje treba raditi 13 godina. Činjenica da pola milijuna štediša ima 56.000 kuna štednje, 150.000 – milijun kuna i više, povećava bankarske rizike, zaključak je središnje banke.
Navike štednje „običnih“ građana
Gotovo 80% građana Hrvatske svjesno je važnosti štednje te mjesečno u prosjeku izdvaja 432 kune, što predstavlja 20 kuna manji iznos nego lani, pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj, koje je u rujnu 2016. na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe. Nešto više od 20% ispitanika izjasnilo se da su općenito u posljednje dvije, tri godine uštedjeli manje, a uzroci su različiti. Ponajprije navode povećane troškove života uz nepromijenjene prihode (27%), zatim nezaposlenost odnosno gubitak posla (20%), a potom i smanjene prihode kućanstva (15%).
No, kad se usporedimo sa zemljama srednje i istočne Europe, u Hrvatskoj se najmanji broj građana izjasnio da štedi manje nego prije. Naime, gotovo svaki drugi štediša u Rumunjskoj, odnosno svaki treći u Slovačkoj, Češkoj, Mađarskoj i Srbiji štedi manje nego prije dvije, tri godine. Među razlozima za takvu situaciju naviše se ističu povećani troškovi života uz nepromijenjene prihode i to posebno u Mađarskoj (60%), Rumunjskoj (44%) i Srbiji (44%).
Na pitanje jesu li nešto promijenili u navikama štednje s obzirom na trenutačno niske kamatne stope na depozite, 30% građana izjasnilo se negativno, dok 29% građana zbog niskih kamatnih stopa na štednju višak novca daje djeci i obitelji, a 24% novac ulaže u nekretnine. Po 15% građana izjasnilo se da novac čuva na tekućem računu ili da jednostavno troši više.
Sve manje građana ušteđeni novac drži u kući
Klasičnu štednju, na štednim računima i knjižicama, koristi 45% građana, što predstavlja lagani porast u odnosu na prethodnu godinu. Po brojnosti zatim slijede stambena štednja, životna osiguranja te dobrovoljno mirovinsko osiguranje. U usporedbi s prošlom godinom, postotak ispitanika koji štede u gotovini, držeći novac kod kuće ili u sefu, smanjio se sa 17% na 12% i u stalnom je padu tijekom posljednje tri godine.
Slično kao u Hrvatskoj, i u drugim zemljama srednje i istočne Europe klasična štednja u bankama ima visoku zastupljenost: gotovo 80% Austrijanaca, 60% Slovaka i 25% Mađara koristi taj oblik štednje. Česi najviše koriste mirovinska osiguranja koja subvencionira država (48%), dok Rumunji (23%) i Srbi (9%) preferiraju životno osiguranje.
Kome po savjet gdje štedjeti ili investirati novac?
Na pitanje što misle jesu li dovoljno upućeni u financijske teme i bankarske proizvode, 34% žena odgovorilo je da nije zadovoljno razinom svog znanja, dok je isti odgovor dalo 25% muškaraca. Za savjet gdje štedjeti ili uložiti novac, 34% građana pitalo bi obitelj i prijatelje, 30% bi konzultiralo svog osobnog bankara/savjetnika ili potražilo savjet u poslovnici banke, a 35% građana nema potrebu za dodatnim konzultacijama.
Sretan vam Svjetski dan štednje!
