Što trebamo, a što želimo?

Razlikovanje potreba od želja prva je lekcija za pametno upravljanje svojim novcem. Problemi se najčešće javljaju kada prednost dajemo željama, a ne potrebama.

U današnjem potrošačkom društvu mnogima je teško izaći na kraj sa svojim novcem, pogotovo kada ga nemamo dovoljno za sve što trebamo i želimo.

Jeste li razmišljali što sve, osim količine novce s kojom raspolažete, utječe na to kako upravljate svojim novcem?

 

Koje su vaše vrijednosti

 

Posebno su važne naše osobne vrijednosti, ali i vrijednosti drugih članova obitelji i naših prijatelja jer često upravo one određuju naše financijsko ponašanje.
Vrijednosti su osnovna ljudska uvjerenja i stavovi o onome što je važno, poželjno i isplativo. Različite vrijednosti rezultiraju različitim potrebama i željama osobe, a nakon toga i različitim financijskim odlukama. U skladu s vlastitim životnim vrijednostima, svi formiramo potrebe i želje koje pokušavamo ostvariti postavljanjem ciljeva.

Primjerice, vaša vrijednost može biti poznavanje stranog jezika, a vrijednost vaše prijateljice može biti bavljenje sportom pa ćete vi štedjeti novac za učenje francuskoga, a ona za nove tenisice.

 

Što trebamo, a što želimo?

 

Potrebe i želje se u svakodnevnom govoru često koriste kao istoznačnice, ali imaju različito značenje. U ekonomskom, a i u potrošačkom smislu, međutim, među njima je znatna razlika.

Potreba predstavlja sve ono što nam je nužno za postojanje i vlastitu dobrobit. Može biti fizička – poput gladi ili žeđi – ili potreba za krovom nad glavom, bez čega bi naš život bio neugodan. Osim osnovnih životnih potreba, postoje i potrebe za obrazovanjem, odlaskom u kazalište, učenjem stranih jezika, sportom i slično.

Želja je, s druge strane, prohtjev za proizvodom ili uslugom koji za nas imaju neku vrijednost.

Razlikovanje potreba od želja prva je lekcija za pametno upravljanje svojim novcem.

Bitno je razviti svijest o onome što nam je uistinu potrebno, a što nam unaprjeđuje kvalitetu života, ali nam nije nužno. Suvremeni svijet, utemeljen na potrošačkoj kulturi, naše želje predstavlja kao potrebe, što nažalost često prihvaćamo bez previše razmišljanja.

 

Informirano odlučivanje o kupnji

 

Svakog dana donosimo odluke o kupnji, primjerice, koji ćemo kruh kupiti, što ćemo skuhati za ručak, što ćemo raditi za vikend i slično.
Odlučivanje o kupnji je proces prikupljanja informacija, prosudbe i odabira najbolje moguće ponude.

U tom procesu ističe se pet faza:

◦ Prepoznavanje potrebe – znanje stranog jezika za napredovanje u poslu.
◦ Traženje informacija – odlazite na različite forume, razgovarate s polaznicima škola stranih jezika, istražujete internetske stranice škola stranih jezika.
◦ Procjena raznih mogućnosti – birate tri najbolje škole stranih jezika, uz ključne kriterije za odabir, primjerice: cijena, intenzitet, odgovarajući termini, lokacija.
◦ Kupnja – birate tečaj u školi stranih jezika koji najbolje odgovara vašim potrebama.
◦ Ponašanje nakon kupnje – poslije završenog semestra analizirate iskustvo s obzirom na očekivanja.

 

Ne prepuštajte se „čarima“ impulzivne potrošnje

 

Različiti ljudi donose različite potrošačke odluke, iako možda žive u vrlo sličnim životnim uvjetima i financijskim mogućnostima. Odluke koje donosimo kao potrošači ovise o trenutačnim faktorima koji jako utječu na nas u trenutku kupnje.

Problemi se najčešće javljaju kada nam je sustav vrijednosti loše postavljen pa prednost dajemo željama, a ne potrebama. Takva nepromišljenost česta je u ljudskom ponašanju pa se mnogi pojedinci (često i mi sami) prepuštaju „čarima“  prekomjerne potrošnje prije no što su podmirili osnovne životne troškove.

 

Gornji tekst je izvadak iz besplatne knjige u izdanju Štedopisa “Moj novac, moja budućnost”, a možete je slobodno preuzeti na linku ovdje.