Građanima koji uplate maksimalnih 5.000 kuna u ovoj godini, država će dati tek 90 kuna poticaja, što je puno manje nego lani.
Stambene štedionice osim kamate na kraju godine štedišama pripisuju i državna poticajna sredstva (DPS). Taj novac se isplaćuje iz državnog proračuna u postotku koji se mijenja iz godine u godinu, ovisno o tome koliko novca država ima za tu svrhu.
Državna poticajna sredstva (DPS) za 2016. iznosila su 4,1%, za 2017. godinu 3,3%, a za 2018. iznosit će 1,9% uplaćene štednje u iznosu do 5.000 kuna godišnje po jednom štediši.
Država poticajna sredstva daje stambenom štediši samo u jednoj stambenoj štedionici, i to za uplate do maksimalnih 5.000 kuna u jednoj godini te sam iznos poticaja ovisi o iznosu koji je građanin uplatio tijekom godine. Za ovu godinu za uplatu 5.000 kuna štediša maksimalno može dobiti 90 kuna poticaja.
Iako su državni poticaji iz godine u godinu sve manji, stambena štednja i dalje ima pozitivnih strana:
- fiksna kamatna stopa na štednju i stambeni kredit
- državna poticajna sredstva
- sami određujete iznos i razdoblje štednje
- nakon isteka štednje novac možete podići i koristiti za bilo koju namjenu
- štednja je osigurana (kao i u slučaju štednje u bankama)
- sami sebe potičete na štednju.
Negativne strane stambene štednje su :
- državni poticaji se mogu smanjiti (kao što je slučaj posljednjih godina) ili potpuno ukinuti
- plaća se porez na kamate (kao i kod kamata na štednju u bankama)
- postoji izlazna naknada u slučaju prijevremenog povlačenja štednje
- moguće su i druge naknade, npr. za sklapanje ugovora o stambenoj štednji i za vođenje računa stambene štednje.
U svakom slučaju, prije nego se odlučite o bilo kojem financijskom proizvodu, odvažite njegove pozitivne i negativne strane, te donesite najbolju odluku sukladno svojim potrebama i financijskim mogućnostima.
