Financijsko zdravlje - slično kao i tjelesno – zahtjeva stalnu kontrolu potrošnje i dnevno pakticiranje pravilnih financijskih navika i odgovornog upravljanja novcem.
Financijsko zdravlje (eng. financial well-being) ili financijski uspjeh izrazi su koji su kod nas, kao uostalom i financijska edukacija ili opismenjavanje, još uvijek poprilična nepoznanica.
Istraživanje koje je prošle godine proveo američki Ured za financijsku zaštitu potrošača (CFPB, Consumer Financial Protection Bureau) pokazalo je da čak niti ne postoji uobičajena definicija što bi to trebalo biti „financijsko zdravlje“, niti kako bi ga se trebalo mjeriti.
U dostupnoj literaturi se tako mogu naći objašnjenja da se tu radi o kompleksnim odnosima između znanja o financijama, razumijevanja financija i radnji koje se potom poduzimaju. No, još uvijek nisu u potpunosti identificirane veze između tih faktora i rezultata do kojih one dovode u smislu uspješnog i kvalitetnog upravljanja novcem.
Zbog toga se financijsko zdravlje može opisati kao stanje u kojem potrošač ima:
(1) kontrolu nad dnevnim i mjesečnim novčanim transakcijama,
(2) mogućnost ublažavanja nekog financijskog šoka,
(3) dovoljno financijske slobode da donosi odluke koje mu omogućavaju da uživa u životu,
(4) da je na tragu ispunjenja svojih financijskih planova.
Glavni problem u definiranju financijskog uspjeha je to što različiti ljudi na različite načine vrednuju iste stvari. Tradicionalne mjere poput visine dohotka ili iznosa štednje, te novčane vrijednosti imovine, iako bitne, ne moraju nužno odražavati mogućnost ispunjenja odluka koje nam omogućavaju da uživamo u životu. Ako nekome užitak u životu predstavlja ispunjenje neke želje za koju je potrebno znatno manje novca nego što bi to trebalo nekome drugome za ispunjenje neke njegove želje, moguće je drugu osobu svrstati u kategoriju ljudi koji nisu financijski uspješni, odnosno financijski zdravi. Posebno je to moguće ako ta osoba za ispunjenje svoje želje odluči ući u nekakav dužnički odnos.
Postoje četiri vrste ponašanja koje pogoduju uspješnom upravljanju novcem, odnosno postizanju financijskog uspjeha. Radi se o
(1) efikasnom rutinskom upravljanju novcem u koje ulaze često nesvjesne navike i odluke,
(2) financijskom istraživanju i traženju odgovora zahvaljujući čemu se mogu donositi pravilne odluke,
(3) financijskom planiranju i postavljanju ciljeva što daje smjer i strukturu osobnim odlukama koje se tiču novca,
(4) poštivanju donesenih financijskih odluka što je konačan korak između namjera i željenog rezultata.
Uz to, na uspješno upravljanje novcem, odnosno dostizanje financijskog uspjeha utječe i već postojeće znanje o novcu kao i osobne karakteristike vezane uz svakog od nas.
Na odluke o tome kako ćemo postupati s novcem tako, prema pretpostavkama iz istraživanja CFPB-a, utječu i način na koji sebe uspoređujemo s vlastitim standardima, motivacija odnosno upornost da se ne odustane u slučaju pojavljivanja prepreka u ostvarenju planova, naša sklonost da imamo pripremljene planove i kontroliramo refleksne reakcije u slučaju nepredviđenih situacija, te osobno vjerovanje u to da imamo mogućnost utjecati na naše financijsko zdravlje.
Financijsko zdravlje – slično kao i tjelesna spremnost – zahtjeva stalnu pozornost, pa je kao i kod pretjeranog unosa hrane, potrebno spoznati koje su naše prehrambene, odnosno financijske navike. Umjesto da razbijamo glavu iznalaženjem uzroka prevelike potrošnje, potrebno je snagu usmjeriti na načine kako izaći iz nezavidne situacije.
