Ishitrene i impulzivne odluke posljedica su brzog i automatskog razmišljanja; za odgovorno odlučivanje zaslužne su kontrolirane misli.
Mnogi bihevioralni ekonomisti bavili su se utjecajem psihologije na financijsko ponašanje pojedinca – odnosno načinom na koji raspolažemo novcem. Pritom su osobito važna dva ključna sustava procesuiranja informacija u ljudskome mozgu: kontrolirano i automatsko razmišljanje.
Automatsko ili brzo razmišljanje nije svjesno i ne zahtijeva ulaganje napora. Ono se događa nagonski i zapravo ga nismo ni svjesni. Ono je također često intuitivno i vrlo emotivno. Kontrolirano ili sporo razmišljanje, s druge strane, svjestan je, namjeran i dobrovoljan proces analize, evaluacije i izračuna u koji se ulažu trud, mentalna energija, motivacija i vrijeme. Njime se izbjegavaju različite zamke pristranosti, pogreške u automatskom razmišljanju te nam ono daje prostora za analizu i ocjenu točnosti svih informacija iz naše okoline. U okviru kontrolirana razmišljanja spoznajemo problem, pribavljamo informacije, prerađujemo ih i vrednujemo različite mogućnosti te donosimo konačnu odluku (npr. odluku o kupnji određene robe ili usluge).
Veća informiranost, kontrolirano razmišljanje i racionalno donošenje odluka djeluju tako da izbjegavamo kasnije kajanje, žaljenje i samosažaljenje zbog krivih i stihijskih odluka, odnosno stanja nezadovoljstva zbog potrošnje koja nije planirana.
Uspješnost naših odluka, primjerice odluke o štednji za mirovinu, pritom ovisi o kontroliranu razmišljanju. Ono bi trebalo kontrolirati i ispravljati pogreške koje nastaju pri automatskom razmišljanju i u trenutku kada smo primjerice vidjeli nove cipele i odlučili mijenjati štednju za potrošnju, kontrolirano razmišljanje trebalo bi zaustaviti našu nagonsku reakciju kupnje i upozoriti nas da je taj novac potrebniji u fondu štednje.
Povećajte svoj mentalni kapacitet
Kapacitet prosječne osobe podrazumijeva da svjesno i kontrolirano razmišlja samo o jednom dok se svi ostali paralelni procesi „događaju u pozadini“ i vežu se uz automatsko razmišljanje. Kontrolirano razmišljanje zahtijeva znatan mentalan napor, pa ga pojedinci često ne uključuju zbog sklonosti minimiziranju troškova, odnosno lijenu ponašanju i odugovlačenju koje nam je svima urođeno.
Zbog toga, u pojedinim situacijama automatsko razmišljanje može prevladati i upravljati našim odlukama iako za to nije osposobljeno. Posljedica su toga ishitrene, impulzivne i neracionalne odluke.
Tekst je projekt cjeloživotne financijske pismenosti “Zašto ovo nismo učili u školi?” Addiko banke i Štedopisa.
