Novo izdanje Štedopisa: Psihologija novca i potrošnje u 10 lekcija

U suradnji s Odsjekom za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu predstavljena je knjižica Zvonimira Galića i Nikole Ercega: „Ja i novac - psihologija novca i potrošnje“. Cilj je pomoći građanima da bolje upravljaju svojim novcem.

Novija znanstvena istraživanja dokazuju da se pri donošenju financijskih odluka ponašamo iracionalno, stoga je za prevladavanje lošeg ponašanja u vezi s novcem, poput prekomjerna trošenja ili impulzivne kupnje, potrebno razumjeti kako nas misli i emocije potiču na određena ponašanja.

Kako novac djeluje na našu percepciju, zašto uvođenje eura prate otpori,  kako to da nas plaća od 15.000 kuna može činiti nesretnima i još mnogo toga saznat ćete ako pročitate knjižicu “Ja i novac – psihologija novca i potrošnje” Zvonimira Galića i Nikole Erceg s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavljenu  u četvrtak 31. siječnja na Filozofskom fakultetu. Na promociji su uz autore sudjelovali prof.dr. Dragutin Ivanec, pročelnik Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prof.dr. Maja Vehovec, Štedopis, Institut za financijsko obrazovanje te prof. Toni Milun.

„Naglasak u ovim tekstovima  je na osvještavanju vlastitog ponašanja u situaciji kada trošimo novac. Kao psiholozi znamo da davanje određenih savjeta i naputaka ponekad nije etički dobro, da to može biti kontraproduktivno. Ali ako osvijestite nekoga, napravili ste veliki korak”, rekao je Dragutin Ivanac, pročelnik Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta. Uz zahvalu autorima i svima koji su sudjelovali u izdavanju knjige , Ivanac je istaknuo kako su takvi tekstovi velika promidžba psihologiji.

 

Knjižica samopomoći s jasno izloženim znanstvenim odgovorima

 

Maja Vehovec, dugogodišnja znanstvena savjetnica na Ekonomskom institutu Zagreb i članica Štedopisa,  naglasila  je važnost popularizacije znanosti na najbolji mogući način: “ Zbirka tekstova pruža konkretne tehnike i strategije koje nam pomažu da promijenimo svoje ponašanje i stajališta prema novcu kako bismo ostvarili svoje ciljeve. Autori  u deset priča opisuju svakodnevne situacije i zakonitosti ljudskog ponašanja koje nam pruža suvremena psihologija o ljudskoj prirodi. Stoga je ovo knjižica o samopomoći s jasno izloženim znanstvenim odgovorima na pitanja što je psihologija novca i kako nam psihologija pomaže u običnim svakodnevnim prilikama kako bismo povećali kvalitetu  svog života“.

“Svi smo mi iracionalni i ova knjižica zaista nas osvješćuje i pomaže nam da pored ovog financijsko – matematičkog dijela naučite nešto i o ponašanju i stavovima prilikom kupovanja, da se osvijestite i da ne nasjedate na trgovačke trikove, kako ne biste kupovali ono  što vam doista nije potrebno”, rekao je Toni Milun uz čestitke autorima brošure.

 

Pet stvari koje psiholozi ističu da je vrijedno upamtiti

 

Prema riječima autora, njihova je namjera bila  da  dijele psihologiju kako bi ljudi živjeli sretnije i produktivnije. „ Pri tome ni u jednom trenutku nismo htjeli izgubiti iz vida da želimo da ono što smo napisali bude potpuno utemeljeno na znanstvenom istraživanju. To je teško izbalansirati”, rekao je Zvonimir Galić.

Istaknuli su pet točaka iz knjižice koje bi čitatelji trebali zapamtiti.

1.Naš odnos prema novcu karakteriziraju emocije i racionalnost. To utječe na naše psihičko funkcioniranje i određuje odnose s drugim ljudima.

“Novac snažno utječe na naše psihološko funkcioniranje i na odnose s drugim ljudima. Slaganje partnera u financijskim stvarima bolje predviđa razvod braka od neslaganja u stvarima koje se tiču odnosa prema djeci, kućanskim ili seksualnim aktivnostima. To vrijedi za sve obitelj, neovisno o tome koliko su bogate. Koliko se slažete s partnerom u financijskim stvarima, jedna od važnijih odrednica hoćete li biti sretni u braku”, naveo je primjer Galić.

2. Stvari češće kupujemo zbog onoga što one predstavljaju nego zbog njihove stvarne funkcije.

“iPhone niste kupili samo zbog njegove funkcionalnosti, nego zbog poruke koju njime šaljete sebi i drugima onime što taj iPhone jest. Drugačiju poruku šalje onaj tko koristi iPhone, a drugačiju onaj tko koristi, na primjer Nokiju 3310”, objašnjava Galić. Ljudi koji koriste određeni tip mobitela šalju poruku o svojim vrijednostima, pa i o pripadnosti određenoj društvenoj skupini.

3. Sreća koju dobivamo nakon kupnje manja je od moguće, jer novac trošimo na krive stvari.

“Vrlo često ogromne količine novca trošimo na stvari, iako sva psihološka istraživanja pokazuju da je bolje ulagati u iskustva nego u stvari“, rekao je Galić. „Problem s materijalnim dobrima je da se na njih vrlo brzo naviknete i da nam druge stvari postanu važne. Iskustva kao što su putovanja, druženja, koncerti proživljavamo više puta. Prvi puta kada ih doista doživljavamo, a poslije kada ih prepričavamo drugima.  Često taj drugi put može biti intenzivniji nego prvi”, objasnio je Galić uz zaključak da nas stvari oblikuju manje nego iskustva.

4. Izbor plaćanja – gotovina ili kartica, utječe na to što ćemo kupiti i koliko ćemo novaca potrošiti.

5. Utjecaji iz okoline mogu snažno oblikovati naše potrošačko ponašanje.

Riječ je o poticajima iz okoline koji koriste neke naše psihološke karakteristike – možemo ih nazvati iracionalnosti – kako bi nas usmjeravale u nekakve – dobre ili loše – izbore.“Jedna od naših najizraženijih karakteristika je da smo općenito lijeni:  ako nešto ne moramo napraviti, vjerojatno ni nećemo. Zato vrlo često ostajemo na nekim opcijama koje smo jednom odabrali: u mirovinskom fondu koji nam je automatski određen, kod mobilnog operatora ili u banci koje smo nekada davno odabrali, dobavljača električne energije i slično”, rekao je Nikola Erceg.

Marina Ralašić, predsjednica Štedopisa i urednica izdanja, istaknula je da je knjižica tiskana  u cilju podizanja financijske pismenosti građana uz potporu Grada Zagreba te da je cijela naklada od 900 komada donirana je studentima sveučilišta u Zagrebu i knjižnicama Grada Zagreba, gdje ih građani mogu potražiti i posuditi.

Digitalno izdanje može se preuzeti na portalu www.stedopis.hr.

Photo: Mara Bratoš