Što je bolje: fiksna ili promjenjiva kamatna stopa?

Kamatna je stopa najvažnija za ispravno donošenje odluke o zaduživanju. Građane često zbunjuje nerazumijevanje fiksnih i promjenjivih kamatnih stopa te kamatnog rizika.

Fiksna kamatna stopa nije promjenjiva, odnosno ugovorom je definirana njezina visina. U svakom trenutku kredita znate koliko će ona iznositi pa nemate neizvjesnost rasta tereta otplate kredita ako bi porasle tržišne kamatne stope. No, i za fiksne kamatne stope postoji rizik da će za određenu valutu buduće tržišne kamatne stope biti niže od onih uz koje ste danas ugovorili kredit.

Promjenjive kamatne stope na kredite sastoje se od dva dijela: jedan je dio fiksni i definiran je ugovorom, a drugi je dio promjenjiv i ovisi o kretanju referentne tržišne kamatne stope za određenu valutu. To može biti EURIBOR* (ovisan o karakteru monetarne politike ECB-a i stanju financijske stabilnosti u eurozoni) ili nacionalna referentna stopa (NRS)** koju izračunava Hrvatska narodna banka.

Svaka promjena tog promenjivog dijela zapravo utječe na ukupnu kamatnu stopu koju plaćate kao naknadu za uzimanje kredita.

U izboru između čistoga kunskog kredita vezanog uz NRS za kune ili kredita vezanog uz euro trebate uzeti u obzir i moguće učinke uvođenja eura u nas.

Rizik je vjerojatnost gubitka zbog nastupa određenog događaja. Kad je posrijedi kamatni rizik, riječ je o mogućim gubicima zbog promjene kamatnih stopa na tržištu u odnosu prema kamatnoj stopi koja je vrijedila u trenutku ugovaranja određenog depozitnog ili kreditnog posla.

Odabirom pojedine kamatne stope preuzimate kamatni rizik i zato je bitno da razumijete s čim je on povezan. Nije moguće proreći točnu budućnost, ali moguće se upoznati s različitim verzijama u budućnosti koje onda utječu na odabir kamatne stope. Kamatni je rizik najizraženiji za kredite s duljim rokovima dospijeća zato što je teže predviđati daleku budućnost.

 

Kako se možete zaštititi od kamatnog rizika

 

Za one koji imaju dugi rok kredita rizik je veći i bilo bi dobro da razmisle o mogućnosti zaštite od kamatnog rizika.

Građani koji imaju kredite mogu se u bankama raspitati o mogućnosti zamjene ugovorenih kamatnih stopa povoljnijima koje se nude na tržištu. Sve je veća konkurencija banaka na tržištu i informacije s terena govore da se tako mogu postići uštede i do 30 posto tereta otplate kredita.

 

Refinanciranje kredita

 

Potrošači uvijek mogu refinancirati kredit ako smatraju da je to u njihovu interesu. Zato, otiđite u svoju banku i raspitajte se o mogućnostima refinanciranja.

Trošak refinanciranja kredita ovisi o naknadama definiranima ugovorom o kreditu i o ponudi dostupnoj potrošaču na tržištu kredita u trenutku refinanciranja te o troškovima otvaranja novoga kredita.

Građani koji tek planiraju uzeti kredit najbolje se mogu zaštititi tako da pri uzimanju kredita unaprijed dogovore mogućnost refinanciranja u budućnosti.

 

Tko će i koliko platiti trošak refinanciranja kredita

 

Ukupan trošak za građane, koji uključuje izradu novog ugovora te solemnizaciju u javnog bilježnika, iznosi oko 3000 do 3500 kn, ovisno o pojedinačnom slučaju, procjenjuje Hrvatska udruga banaka ističući da je riječ uglavnom o troškovima državne administracije, a ne banaka.

 

Pregled kamatnih stopa i naknada svih banaka

 

HNB ima aplikaciju mHNB s pregledom kamatnih stopa svih banaka u Hrvatskoj i objavljuje regled svih bankarskih naknada na svojim internetskim stranicama, što građanima pomaže pri odlučivanju o izboru kredita.

 

 

*Euribor je prosječna međubankarska kamatna stopa po kojoj prvorazredne banke unutar Europske monetarne unije međusobno posuđuju novac. Utvrđuje se svakog radnog dana u Bruxellesu, a podatke o visini stopa objavljuje European Banking Federation i ACI – The Financial Markets Association. EURIBOR je također javno dostupan na informacijskim sustavima Reutersu i Bloombergu te na internetskim stranicama www.euribor-rates.eu.
** NRS je stopa prosječnih troškova izvora sredstava hrvatskoga bankovnog sektora, objavljuje je HNB u sklopu svoje internetske stranice  www.hnb.hr/nrs, a podaci se ažuriraju tromjesečno.

 

Photo: Unsplash