U filmovima Wall Street i Vuk s Wall Streeta novac omogućava bolji život, ali kada postane važniji od svega drugoga, prerasta u opsesiju.
„Kad je dosta?”, pita Bud Fox Gordona Gekka u filmu Wall Street. Gekkov odgovor otkriva njegov pogled na novac: „Nije stvar u tome kad je dosta. Novac se niti gubi niti stvara, on prelazi u druge dimenzije. To je kao čarolija.”
Za Gordona Gekka novac je igra u kojoj nema granica, a cilj je uvijek imati više. Bud Fox, mladi broker koji želi uspjeti na Wall Streetu, u početku ga vidi kao uzor. Želi bogate klijente, velike provizije i život kakav dotad nije poznavao. No želja za uspjehom postupno ga uvlači u svijet u kojem su važniji novac i moć nego poštenje i odgovornost.
Budov život brzo se mijenja. Počinje nositi skupa odijela, kupuje luksuzni stan i troši novac na stvari koje su mu prije bile nedostižne. Sve više prihvaća Gekkovu filozofiju da je pohlepa dobra jer pokreće poslovanje i donosi bogatstvo. Pritom zanemaruje vrijednosti koje zastupa njegov otac Carl, običan radnik kojemu su poštenje, sigurnost zaposlenika i ljudski odnosi važniji od zarade.
Dva pogleda na uspjeh
Njihov sukob nije samo sukob oca i sina oko novca. To je sukob dvaju pogleda na uspjeh. Dok otac smatra da posao treba služiti ljudima, Bud počinje vjerovati da su ljudi tu zbog posla i zarade. Tek kada shvati da je Gekko spreman prodati aviokompaniju Bluestar i ugroziti egzistenciju njezinih zaposlenika, Bud uviđa koliko je daleko otišao i koliko je pogrešno procijenio svojeg uzora.
Sličnu, ali još mračniju priču donosi film Vuk s Wall Streeta. Njegov glavni lik Jordan Belfort također sanja o bogatstvu, luksuzu i društvenom statusu. No za razliku od Buda, on gotovo potpuno gubi osjećaj za granicu između dopuštenog i nedopuštenog. Bogatstvo stječe prijevarama i manipulacijama, iskorištavajući ljude koji mu vjeruju i ulažu svoj novac. Što više zarađuje, to više želi. Skupi automobili, jahte, raskošne zabave i droga postaju dio života u kojem više ništa nije dovoljno.
Oba filma pokazuju koliko lako želja za uspjehom može prerasti u opsesiju. U takvom svijetu novac više nije sredstvo za ostvarenje životnih ciljeva, nego cilj sam po sebi. Ljudi riskiraju sve – ugled, odnose, slobodu, pa i vlastitu sigurnost – jer vjeruju da će im još jedan posao, još jedan dobitak ili još malo novca napokon donijeti zadovoljstvo.
No bogatstvo ne jamči sreću, kao što ni velika zarada ne znači da je netko dobro upravljao novcem. Posebno je opasno kada ljudi zbog obećanja brze i velike zarade prestanu provjeravati rizike, vjeruju osobama koje ne poznaju dovoljno ili ulažu novac koji si ne mogu priuštiti izgubiti.
Ambicija i želja za boljim životom nisu loše. Problem nastaje kada zbog novca zanemarimo posljedice svojih odluka, prestanemo poštovati druge ljude i zaboravimo vlastite vrijednosti. Financijski uspjeh ne mjeri se samo time koliko smo zaradili, nego i načinom na koji smo do novca došli te onime što smo zbog njega sačuvali ili izgubili.
Prof.dr.sci. Saša Vojković, nezavisna znanstvenica
Serija tekstova „Novac u filmu“ izrađena je uz financijsku podršku Grada Zagreba, Ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje
