Kako pad eura utječe na vaš novčanik

Tržišne promjene u jačanju ili slabljenju kune i eura utječu na vaše osobne financije pa vodite o tome računa ako putujete u inozemstvo ili kupujete preko interneta u stranim web-trgovinama.

Tečaj brojnih stranih valuta često je nestabilan pa katkad za jedan euro morato dati više, a katkad manje kuna. Pod pretpostavkom da planirate nešto kupiti u Sloveniji, jačanje kune prema euru omogućit će vam povoljniju kupnju jer će vam trebati  manje kuna da u banci ili mjenjačnici kupite euro.  Kada kuna slabi, za jedan euro trebat ćete dati više kuna.

Kad bi svi, baš svi na svijetu imali istu valutu, tečajnih razlika zbog odnosa različitih valuta ne bi bilo. No, situacija je upravo obrnuta te morate računati na   tečajne razlike u zemljama u koje putujemo ili u kojima poslujemo. Nekima su ti izračuni lakši,  nekima teži, ali svi ih trebaju naučiti.  Jednom će tečaj biti takav da ćete radije posjetiti Istanbul nego London, a drugi put London, a ne Oslo. Sve ovisi o odnosu valuta zemalja u koje želite otići prema euru ili dolaru kao dvjema najvažnijim referentim valutama zamjene prema vlastitoj valuti. Jednom ćemo dobiti više eura ili dolara za 1000 kuna, a jednom manje. Iznosi valuta zbog promjene tečaja nikada neće biti isti. Kupnja ili prodaja valute različita je u raznim mjenjačnicama ili u bankarskim transakcijama.

Tečajna lista Hrvatske narodne banke (HNB) referentna je lista za sve ostale financijske institucije u Hrvatskoj. Prema njoj će svaka banka ili mjenjačnica uspostaviti svoje tečajeve po kojima ćete  kupovati ili prodavati valutu. Termin kupnje i prodaje međutim  često unosi zbunjenost u shvaćanju tih izraza HNB-a. HNB formira kupovni, prodajni i srednji tečaj valute. Kad se razgovara o kupovnom tečaju, nije riječ o kupnji valute pojedinca nego o kupnji banke po kupovnom tečaju. To vrijedi i za prodaju valute po prodajnom tečaju.

Prije putovanja trebate se upoznati s tečajnom listom i planirati gdje ćete nabaviti valutu zemlje u koju putujete. Ako putujete primjerice u Njemačku i trebate novčanice eura ili u Kanadu pa vam trebaju kanadski dolari, vodite računa da ih nabavite u Hrvatskoj jer banke u inozemstvu ili ne kupuju kune ili ih čine po nepovoljnijem tečaju.

 

Po kojem tečaju kupujemo valutu?

 

Kad kupujete stranu valutu, na tečajnoj listi gledate  prodajni tečaj, jer tečajnu listu formiraju banke i nazivi tečaja odražavaju njihovu stranu transakcije. Pojedina banka prodaje devize koje vi kupujete po prodajnom tečaju. Za 100 jedinica neke valute izdvajate različite iznose u kunama jer se valutni tečajevi mijenjaju. Kupujete po mogućnosti uvijek onu valutu koja je službena valuta zemlje u koju putujete. Svako daljnje mijenjanje valute za valutu podrazumijeva trošak mijenjanja pa će tako više mijenjanja valute povećavati vaše ukupne mjenjačke troškove. Kad Hrvatska bude imala službenu valutu euro, tada za putovanja i poslove u zemljama EU-a koje također imaju službenu valutu euro neće biti nikakvih dodatnih troškova.

Gdje 100 eura više vrijedi?

Bez obzira na tečajne razlike zbog kojih nam je neka valuta jeftinija ili skuplja, postoje i razlike u kupovnoj moći zemalja u kojima se za 100 eura može kupiti više, a negdje manje   istih proizvoda. I jedno i drugo utječe na našu potrošnju i zadovoljstvo kad putujemo u strane zemlje. Tako ćete na primjer za 100 eura u Finskoj moći kupiti manji broj istih proizvoda nego u Portugalu. To je zato jer kupovna moć ovisi o cijenama proizvoda u pojedinim zemljama.

 

Kada je putovanje u SAD jeftinije

 

Ako je dolar izgubio vrijednost prema euru, tada će putovanje u SAD za vas biti jeftinije, jer ćete dobiti više dolara za 100 eura. Tada kažemo da je dolar deprecirao (oslabio)  prema euru. No, ako istodobno oslabi kuna prema  dolaru, kupovina u SAD-u postat će skuplja. Obrnuto, ako kuna aprecira (jača), roba u SAD-u postat će jeftinija jer ćete za 100 dolara izdvojiti manje kuna.

Ove oscilacije u valutnim tečajevima ostavit će relativno male posljedice na skromne kupovine, ali za skupe tehnologije kao na primjer automobile,  bit će znatno  vidljivije. Općenito će se potražnja za američkom robom povećati jer  je valuta te zemlje oslabila.

 

U kojoj zemlji ulagati

 

Ulaganje ovisi o brojnim čimbenicima koji su povezani sa cijenama proizvoda, brojem dokumenata i vremenom njihova pribavljanja. Sva ulaganja povezuje vrijednost valute zemlje u koju se radije ulaže. Potražnja je uvijek veća u zemljama slabijih valuta jer su troškovi robe i usluga niži.

Svakako, jačanje kune prema euru pogoduje dužnicima koji imaju kredite s valutnom klauzulom u eurima jer će trebati izdvojiti manje kuna za otplatu rate pa će lakše otplatiti kredit.

 

Tekst je objavljen u sklopu projekta cjeloživotne financijske pismenosti “Zašto ovo nismo učili u školi?” Addiko banke i Štedopisa.