Osobna prezaduženost veliki je problem u Hrvatskoj ali i u svijetu. Kako se ona prevenira te koje su svjetske prakse rehabilitacije dužnika piše dr.sc. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.
Zbog ozbiljnih problema koje izaziva osobna prezaduženost, Europska komisija predložila je sustav sprječavanja i ublažavanja osobne prezaduženosti* koji se sastoji od prevencije, rješavanje problema koji nastaju na tržištu, pomaganja, rješavanje i rehabilitacije dužnika. Prevencija obuhvaća financijsko obrazovanje i osposobljavanje usmjereno na razvoj financijske pismenosti, odgovorno pozajmljivanje te ranu uključenost kreditora i/ili vjerovnika.
Prema Europskoj komisiji, financijska pismenost je izuzetno važna i s tim opismenjavanjem treba započeti u osnovnim školama, a savjetovanje u vezi duga podrazumijeva pružanje nezavisne i holističke usluge u kojoj će se poštivati osobnost i dignitet prezadužene osobe.
Prezaduženost se obično javlja nakon neočekivane promjene razine primanja zbog iznenadne nezaposlenosti ili povećanih izdataka zbog bolesti, odnosno prevelike potrošnje koja je iznad mogućnosti pojedine osobe i njezine obitelji. Značajan utjecaj naravno imaju i važni životni događaji poput razvoda braka ili dugotrajne veze, tako da pogođene osobe moraju gotovo iznova započeti s organizacijom života. Posebno se u prezaduženost lako ulazi u uvjetima gospodarske krize, kada se smanjuju mogućnosti zapošljavanja, snižava se dohodak i ograničava prostor za dopunsku zaradu. Nepovoljan utjecaj krize na prezaduženost vjerojatno se najviše očituje na pritisnuti srednji sloj, odnosno osobe koje su u doba gospodarskog prosperiteta razmjerno lako otplaćivale kredite i pokrivale nastale obveze, a sada to ne mogu činiti i nemaju pravo na materijalne oblike socijalne pomoći. Njihov je položaj bitno drukčiji od onog kojeg imaju osobe s malim ili neredovitim prihodima, pa stoga nisu ni mogle uzimati kredite, a imale su pravo na različite oblike socijalne pomoći. Materijalni položaj tih osoba zbog krize gotovo da se nije pogoršao.
Financijsko obrazovani potrošači – najbolji su potrošači
Financijska pismenost je izuzetno važna i s tim opismenjavanjem treba započeti u osnovnim školama a kao posebno područje financijske pismenosti, Europska komisija navodi razvoj individualne odgovornosti u planiranju izdvajanja za otplatu budućeg kredita i troškova. Financijska je pismenost važna zbog toga što financijski obrazovani potrošači pridonose učinkovitoj sinergiji financijskog i realnog sektora što ima pozitivan učinak na cjelokupni gospodarski rast i razvoj. S druge strane, važnost financijske pismenosti leži i u tome što smanjuje rizike individualnih pogrešnih odluka te se time smanjuje pojedinačno i ukupno siromaštvo i socijalna isključenost.
Izvori financiranja nacionalnih kampanja širenja financijske pismenosti u javnom sektoru su nadležna ministarstva financija i/ili gospodarstva, regulatori financijskih usluga te središnje banke. Isto tako, javni obrazovni sustav, kao dio javnog sektora, od osnovne i srednje škole do visokog obrazovanja, također treba biti uključen u proces širenja financijske pismenosti putem edukacijskih programa na redovitoj ili povremenoj bazi. Tu su također i različite gospodarske i obrtničke komore ili udruženja koja mogu imati interes u financijskom i štednom opismenjavanju stanovništva kao i udruge civilnog društva.
Svjetska mreža edukatora
U cilju unapređenja financijske pismenosti stanovništva, OECD je osnovao Međunarodnu mrežu za financijsko obrazovanje (International Network on Financial Education – INFE) koju čini oko 150 institucija iz 100 zemalja. Mreža svake druge godine organizira konferencije, razmjene informacija i mišljenja te rasprave o programima, inicijativama, problemima s podacima i istraživanjima na temu financijske edukacije. Osim toga mreža se zalaže za priznavanje međunarodnih standarda vezanih uz financijsku pismenost te osigurava vodiče, upute i koordinaciju za one koji se tek uključuju u programe financijskog obrazovanja.
Rehabilitacija dužnika
Rano uključivanje kreditora i/ili vjerovnika pokazalo se kao jako korisna mjera. Kao posebno dobar primjer može se istaknuti britanska Savjetodavna služba za financije i proračun. Služba je predviđena za pojedince i obitelji, najčešće s niskim dohotkom, koji trebaju pomoć oko osobnih financija. Usluga je besplatna za korisnike i povjerljiva. Slični programi razvijeni su u Austriji i Njemačkoj.
U Finskoj i Nizozemskoj, postoji i zakonodavna obveza lokalnih vlasti za pružanje savjeta u pogledu prezaduženosti. Takve se usluge obično financiraju iz javnih izvora i uglavnom su besplatne za korisnika.
U Belgiji pozitivan utjecaj ima Zakon o kolektivnom podmirenju duga i to tako što osoba zadužena kod različitih vjerovnika obraća se za pomoć opunomoćenom i stručnom posredniku koji stupa u kontakt sa svim vjerovnicima i zajedno pronalaze rješenje problema. Kao pozitivan primjer, može se navesti Fond protiv prezaduženosti koji duži niz godina uspješno posluje u Belgiji. Svaki vjerovnik uplaćuje u Fond u skladu s izračunima ukupnih nepodmirenih obveza, a prikupljena sredstva služe za pokriće troškova medijatora i drugih savjetodavnih tijela uključenih u smanjivanje prezaduženosti
* Rad je nastao uz potporu Hrvatske zaklade za znanost u okviru projekta 6558 Business and Personal Insolvency – the Ways to Overcome Excessive Indebtednes.
